Urban waste for biomethane grid injection and transport in urban areas

Grad Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske s otprilike 800 000 stanovnika i površinom od 640 km2.

Trenutno, glavnina komunalnog krutog otpada (350 000 t/god sve ukupno) odlaže se na odlagalište otpada Jakuševec. U posljednjih nekoliko godina, pokrenuta je sustavna akcija s ciljem povećanja količine odvojeno prikupljenog biootpada. Dio tog prikupljenog biootpada, trenutno se koristi se za kompostiranje. Značajni udio biootpada u komunalnom krutom otpadu (KKO) je podloga za planiranje gradnje postrojenja na bioplin koje će, u prvoj fazi, koristiti 20 000 t gradskog biootpada godišnje. U drugoj fazi će kapacitet postrojenja biti povećan na 60 000 t biootpada godišnje.

Razvoj sustava za odvajanje otpada, uz povećanje broja reciklažnih dvorišta (ukupno 17) će uvelike povećati količinu biootpada pogodnog za proizvodnju bioplina. To će također smanjiti količinu biorazgradivog otpada koji se trenutno odlaže na odlagališta, sukladno s EU Direktivom o odlagalištima. Odvajanje i razvrstavanje otpada u gradu nešto zaostaje za ciljevima postavljenima Okvirnom direktivom o otpadu (2008/98/EZ) i Direktivom o odlagalištima (1999/31/EZ), uglavnom zbog nedostatka sredstava namijenjenih za provođenje modernog sustava za odvajanje otpada. Prethodno je rezultiralo u nedovoljnom broju reciklažnih dvorišta, spremnika za otpad, vozila za odvoz otpada i ostale opreme koja je potrebna za učinkovit sustav odvajanje otpada. Nadalje, nedostatak obrazovanja i osviještenosti među građanima, te neadekvatne kazne za onečišćivače, dovele su do nezadovoljavajućih rezultata u postizanju ciljeva definiranih prethodno navedenim direktivama u pogledu reciklaže visoko kvalitetnih materijala kao što su biootpad, papir, plastika, metal, staklo, itd. Mjere poduzete tijekom posljednjih godina, kao što su sustavno prikupljanje biootpada iz restorana, kantina u školama i vrtićima, tržnica, supermarketa te zelenog otpada iz kućanstava, poboljšavaju čitavu situaciju. Da bi preciznije odredili mogućnosti i troškove gradskog sustava za odvajanje otpada, trenutno su u tijeku dva pilot projekta koji uključuju 10 000 kućanstava. U skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji (2009/28/EC) kao i sudjelovanjem Zagreba u Sporazumu gradonačelnika, te sudjelovanjem u CivitasElan FP7 projektu, određeni odjeli Zagrebačke Čistoće već su počeli zamjenu jednog dijela fosilnih goriva s obnovljivim gorivima kao što je biodizel. Bioplin proizveden od biootpada te njegova nadogradnja do biometana bi tako smanjili potrošnju fosilnih goriva (prirodnog plina) u vozilima. Mreža prirodnog plina u Zagrebu je u vlasništvu Grada, rasprostranjena je u čitavom gradu, i njom upravlja Gradska plinara Zagreb. Gotovo 90% građana grada je priključeno na plinsku mrežu, što čini prirodni plin značajnim izvorom energije. Gradska industrija također koristi prirodni plin kao primarni izvor energije za proizvodnju.

Grad Zagreb je u UrbanBiogas projektu predstavljen od strane Zagrebačkog Holdinga, Odjela gospodarenja otpadom, Podružnice Čistoća, koja je u 100%-tnom vlasništvu Grada. Projektom se planira izgradnja bioplinskog postrojenja koje bi koristilo prikupljeni biootpad za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije, za utiskivanje biometana u mrežu i za korištenje biometana u vozilima koja su u vlasništvu Grada.

Grad Zagreb (Zagrebački Holding)
Hrvatska

Contact: Monika Kruhek
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Phone: +38 5998022342
Website: www.zgh.hr

Energetski institut Hrvoje Požar
Hrvatska

Contact: Robert Bošnjak
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Phone: +385 1 6326 105
Website: www.eihp.hr/english/

© WIP - Renewable Energies • Sylvensteinstr. 2 • D - 81369 Munich, Germany • 2011